Tonalna audiometrija

Mjerenje vazdušne i koštane provodljivosti:

Ovim ispitivanjem određuje se koliki je stepen i tip nagluvosti. Postoje dvije vrste oštećenja sluha: konduktivna i senzorineuralna kao i kombinacija ove dvije – mješoviti tip.

Konduktivna nagluvost predstavlja gubitak slušne energije u prenosu od bubne opne do unutrašnjeg uva i obično je posledica oboljenja srednjeg uva.

Senzorineuralna nagluvost predstavlja gubitak sluha usled oštećenja slušnih ćelija u kohlei (pužu unutrašnjeg uva).

Ispitivanje vršimo u kabini za audiometriju (tiha komora) na savremenom kliničko – dijagnostičkom aparatu.

Akumetrija – probe sa zvučnim viljuškama

• Weber test
• Rinne test
• Schwabach test

Ovom metodom se ispituje stanje sluha kao i određivanje mjesta oštećenja sluha.

Timpanometrija – test funkcije srednjeg uva

Ovo je objektivna dijagnostička metoda za ispitivanje funkcije srednjeg uva kojom se nedvosmisleno dijagnostifikuju mnoga oboljenja srednjeg uva (kod djece i odraslih) koja se otoskopskim pregledom teško mogu vidjeti.

Ovom dijagnostičkom metodom mjerimo pritisak u šupljini srednjeg uva i pokretljivost bubnih opni.

Timpanometrija se često radi kod djece kako bi se utvrdilo da li iza bubne opne ima sekreta ili ne (sekretorni otitis). Ovo je često oboljenje u dječijem uzrastu i veoma je važno ovu dijagnozu postaviti na vrijeme.

Timpanometrijom se prati i tok liječenja sekretornog otitisa kod medikamentozne terapije ili posle hiruške ugradnje aerizacionih cjevčica.

Kod odraslih se timpanometrijom takođe mogu otkriti različita oboljenja srednjeg uva kao što su otoskleroza (okoštavanje uva). Timanometrijski nalaz ukazuje na slabiju pokretljivost lanca slušnih koščica.

Timpanometrija je korisna i kod hroničnih oboljenja srednjeg uva kao što je timpanoskleroza, kada ožiljne promjene na bubnoj opni i u srednjem uvu onemogućavaju dobro prenošenje zvuka.

Akustički (stapedijalni) refleks /ipsi - kontra/

Timpanometrijom može da se provjerava i akustički refleks. Izostanak ovog refleksa može da ukaže na neka oboljenja poput otoskleroze, kod akustičkog tumora, kod pareze / paralize facijalnog nerva (nerva lica).

Osim ovih testova na našem timpanometru mogu se uraditi i test funkcije eustahijeve tube (ETF) kao i test zamorljivosti slušnog živca.

Otoakustična emisija (OAE)

Otoakustične emisije su tonovi koje proizvodi „puž u uhu“ – kohlea, i ćelije u kohlei. OAE test predstavlja osnovu svakog objektivnog pregleda sluha. Neonatalni skrining (skrining sluha tek rođenih beba), najčešće se vrši upravo mjerenjem otoakustičnih emisija uha kod beba.

Objektivna audiometrija (BERA)

BERA (evocirani potencijali moždanog stabla) je objektivna metoda za ispitivanje slušnog živca.

Ovim testom mjerimo prenošenje nervnog impulsa kroz slušni živac od unutrašnjeg uva prema centrima u kori mozga.

Ispitivanje se vrši u zamračenoj, tihoj prostoriji, u ležećem položaju.

Ispitanik mora biti potpuno miran i opušten, a na glavi ima slušalice i sluša zvukove (klikovi) kratkog trajanja u nizu. Iza oba uva i na čelu ima zalijepljene elektrode.

Zvučna stimulacija pobuđuje elektične impulse u slušnom nervu, koji putuju prema mozgu.

Pomoću ovog aparata u mogućnosti smo da izmjerimo brzinu protoka nervnog impulsa kroz slušni živac. Zdrav slušni živac prenosi nervne impulse od kohlee (unutrašnjeg uva) do moždanog stabla nama poznatom brzinom. Ovim ispitivanjem možemo konstatovati da nervni impulsi stižu u produženu moždinu i više centre CNS-a sa zakašnjenjem što ukazuje na oštećenje samog slušnog živca.

BERA se najčešće koristi za:

• objektivno utvrđivanje praga sluha kod male djece ili odraslih.
• za utvrđivanje retrokohlearnih lezija (neurinom slušnog živca), degenerativna oboljenja (multipla skleroza) kao i dijagnostiku lezija moždanog stabla.

Ova metoda ispitivanja je apsolutno bezopasna i bezbolna.

Slušna protetika

Vršimo određivanje i ordiniranje najsavremenijih digitalnih slušnih aparata nove generacije.

Izradu kanalnih i intrakanalnih (“nevidljivih”) slušnih aparata, kao i individualnih slušnih oliva radimo u savremenoj 3D tehnologiji.

Vršimo kompjutersko podešavanje svih tipova i vrsti digitalnih slušnih aparata prema audiogramu pacjenata.

U kabinetu za audiologiju radi dipl. defektolog – surdoaudiolog Dejan Pejović usko specijalizovan za ovu oblast sa iskustvom od preko 20 godina na audiološkom odsjeku KCCG.